Komunikacija i kultura <em>online</em>
https://komunikacijaikultura.org/index.php/kk
<p>Komunikacija i kultura <em>online</em> je besplatan elektronski naučni časopis. Cilj nam je da unapređujemo znanja iz oblasti lingvistike, književnosti, komunikacije, kulture, interkulturalnosti i srodnih disciplina. Informacije o uređivačkoj politici možete naći <a href="http://www.komunikacijaikultura.org/Files/Uredjivacka_politika.pdf">ovde</a>.</p> <p>Redovni brojevi Komunikacije i kulture <em>online</em> izlaze jednom godišnje, poslednje nedelje decembra. Pre nego što novi broj časopisa izađe kao celina, moguć je i tzv. pre-publishing. Pored redovnih brojeva, Komunikacija i kultura <em>online</em> objavljuje i posebna tematska izdanja, samostalno ili u saradnji sa partnerima.</p> <p>Časopis se indeksira na sledećim međunarodnim listama:</p> <ul> <li class="show">Scopus (<a href="https://www.scopus.com/sourceid/21100891825#tabs=0">https://www.scopus.com/sourceid/21100891825#tabs=0</a>)</li> <li class="show">ERIH PLUS (<a href="https://dbh.nsd.uib.no/publiseringskanaler/erihplus/periodical/info.action?id=488496">https://dbh.nsd.uib.no/publiseringskanaler/erihplus/periodical/info.action?id=488496</a>);</li> <li class="show">MIAR (<a href="http://miar.ub.edu/issn/2217-4257">http://miar.ub.edu/issn/2217-4257</a>);</li> <li class="show">CIRC (<a href="https://clasificacioncirc.es/ficha_revista?id=268508">https://clasificacioncirc.es/ficha_revista?id=268508</a>);</li> <li class="show">MLA (<a href="https://www.mla.org/Publications/MLA-International-Bibliography">https://www.mla.org/Publications/MLA-International-Bibliography</a>).</li> </ul> <p>Radovi se šalju na <a href="mailto:komunikacija.i.kultura@gmail.com">komunikacija.i.kultura@gmail.com</a>.</p> <p> </p>FOKUS – Forum za interkulturnu komunikaciju i Univerzitet u Beogradu • Fakultet za obrazovanje učitelja i vaspitačasr-RSKomunikacija i kultura <em>online</em>2217-4257 Uvodna reč
https://komunikacijaikultura.org/index.php/kk/article/view/495
Dragana Đorđević
##submission.copyrightStatement##
2023-12-032023-12-031414 GLAGOL GÅ ÖVER U SAVREMENOM ŠVEDSKOM JEZIKU
https://komunikacijaikultura.org/index.php/kk/article/view/2023.14.14.1
<p>U radu ispitujemo glagol s partikulom <em>gå över</em> u savremenom švedskom jeziku u cilju ustanovljavanja i sistematizovanog predstavljanja opsega njegovih značenja, budući da sistemi definicija značenja ovog glagola u jednojezičnim rečnicima savremenog švedskog jezika u ovaj opseg uobičajeno ne pružaju celovit i sistematičan uvid. Značenja glagola <em>gå över</em> identifikujemo analizirajući dve stotine izvornih švedskih iskaza, ispitujući istovremeno koji njihovi sintaksičko-semantički elementi igraju ulogu u manifestovanju datih značenja. Utvrđujemo da glagol <em>gå över</em> ima širok i kompleksan opseg značenja, koji predstavljamo kao značenjski sistem s ishodištem u samokretanju čoveka u fizičkom prostoru. U osvrtu na prevodne ekvivalente analiziranih švedskih iskaza utvrđujemo i srpske prevodne ekvivalente glagola <em>gå över</em>, posvećujući pritom naročitu pažnju ustanovljavanju sličnosti i razlika između semantičkih opsega švedskog glagola <em>gå över</em> i srpskog glagola <em>preći</em> kao njegovog primarnog prevodnog ekvivalenta.</p>Danijela Babić
##submission.copyrightStatement##
2023-12-022023-12-02141412310.18485/kkonline.2023.14.14.1 JEZIČKI IZAZOVI DIJAHRONIJSKOG PREVODA NISKOG DIFERENCIJALA NA PRIMERU PREVODA HOLBERGOVIH KOMEDIJA NA SRPSKI JEZIK
https://komunikacijaikultura.org/index.php/kk/article/view/2023.14.14.2
<p>U radu se analiziraju pojave na različitim nivoima jezičke strukture u šest izabranih komedija L. Holberga sa ciljem da se uoče različiti stepeni izazova u njihovom prevodu na srpski jezik. Reč je naime o tzv. dijahronijskom interlingvalnom prevodu sa vremenskom distancom od 300 godina između teksta originala i teksta prevoda. Zbog toga ovo nazivamo dijahronijskim prevodom niskog diferencijala koji podrazumeva naročite izazove s obzirom na to da jezik originala i jezik prevoda potiču iz dve različite, ali bliske epohe razvoja. Time se usložnjava filološki rad neophodan u pretprevodnoj analizi (fazi analize teksta originala) s obzirom na to da je jezik originala u jednoj meri dovoljno savremen da prevodilac ne posumnja na određene stilske ili značenjske razlike. U radu se analiziraju formalni (ortografski i tipografski) izazovi, te gramatički i leksički, kojima je posvećena posebna pažnja s obzirom na različite stepene arhaičnosti leksičkog fonda.</p>Sofija Bilandžija
##submission.copyrightStatement##
2023-12-022023-12-021414244210.18485/kkonline.2023.14.14.2 THE (D)EVIL’S PORTRAYAL IN HOLLYWOOD CINEMA AND TELEVISION: INVESTIGATING THE SOCIO-CULTURAL CONTEXT THROUGH POPULAR PRODUCTIONS
https://komunikacijaikultura.org/index.php/kk/article/view/2023.14.14.3
<p>This study investigates the portrayal of the devil in selected Hollywood movies and TV shows, exploring the link between these representations and their corresponding socio-cultural contexts. Five main productions and several background productions were analyzed using methodological triangulation, combining qualitative and quantitative content analysis techniques to uncover trends and patterns in narrative themes and visual elements.</p> <p>Findings highlight the insights of this method in uncovering connections between devil portrayals in media and contemporary social issues, events, and trends. The analysis revealed common patterns and trends, as well as unique combinations characterizing each movie or TV show’s representation of the devil. This research contributes to a deeper understanding of the relationship between media portrayals of the devil and socio-cultural context, offering valuable insights for scholars, media practitioners, and audiences.</p>Ivana Ercegovac
##submission.copyrightStatement##
2023-12-022023-12-021414436010.18485/kkonline.2023.14.14.3 BROJ 一/YI (JEDAN) U KINESKOM JEZIKU I NJEGOVO TEMPORALNO ZNAČENJE
https://komunikacijaikultura.org/index.php/kk/article/view/2023.14.14.4
<p>Ovaj rad se bavi korpusnom analizom semantičkog i gramatičkog značenja broja 一/<em>YI</em> („jedan“) u konstrukciji „<em>YI</em> + gl.“. Pretpostavlja se da <em>YI </em>u različitim jezičkim formama, zbog složenosti procesa gramatikalizacije, ispoljava jedinstveno gramatičko svojstvo. Analiza je pokazala da je priloška upotreba <em>YI</em> u predikatu zavisne klauze polipredikativnog kompleksa tipa „<em>YI </em>+ P1, P2“ mnogo rasprostranjenija nego u predikatu nezavisne rečenice. Pritom, <em>YI </em>u prvom slučaju ima funkciju označavanja taksisa anteriornosti, dok u drugom slučaju vrši aspektualnu modifikaciju glagola, izražavajući značenje kratkotrajnog ili jednokratnog izvršenja radnje. Na kraju, poređenjem prevodnog ekvivalenta konstrukcije „<em>YI</em> + gl.“ u srpskom jeziku, još jednom se potvrđuje kategorijalno temporalno značenje <em>YI </em>u savremenom kineskom jeziku.</p>Xiaolei Jin
##submission.copyrightStatement##
2023-12-022023-12-021414619010.18485/kkonline.2023.14.14.4 SLIKA MUŠKARCA I ŽENE U TELEVIZIJSKIM REKLAMNIM PORUKAMA U SRBIJI
https://komunikacijaikultura.org/index.php/kk/article/view/2023.14.14.5
<p>Cilj ovog rada je analiza rodnih stereotipa u televizijskim reklamama, sa posebnim osvrtom na reklamne poruke za finansijske i kozmetičke proizvode, emitovanim 2016. i 2021. godine na pet televizijskih kanala u Srbiji. Rezultati istraživanja pokazuju da su rodni stereotipi u televizijskim reklamama i dalje prisutni. Žene su predstavljene u tradicionalnim ulogama majki i domaćica. Muškarci su prikazani kao autoriteti i stručnjaci, a žene kao bespomoćni i lakomisleni, ali istovremeno zahvalni i zadovoljni korisnici reklamiranih proizvoda. U reklamama za kozmetičke proizvode gojaznost i starenje su neprihvatljivi, a fizička lepota imperativ. U reklamnim porukama za finansijske proizvode gotovo uvek je muškarac akter koji promoviše banku, dok je žena u ulozi bankarskog službenika. Primećeno je i prisustvo nestereotipnih reklama, ali je broj takvih reklama suviše mali da bi se moglo govoriti o značajnoj promeni. Takođe je analizirano prisustvo muškog, odnosno ženskog glasa u ulozi tzv. nevidljivog naratora u reklamnim porukama u potkorpusu reklama iz 2021. Rezultati te analize pokazuju da i dalje dominira muški glas u odnosu na ženski, iako je ta razlika neznatna.</p>Silva KostićNatalija Panić CerovskiAna Slavković
##submission.copyrightStatement##
2023-12-022023-12-0214149110410.18485/kkonline.2023.14.14.5 STILSKA SREDSTVA ZA PRENOŠENJE PIRANDELOVE POETIKE HUMORIZMA U PREVODIMA ROMANA POKOJNI MATIJA PASKAL
https://komunikacijaikultura.org/index.php/kk/article/view/2023.14.14.6
<p>Predmet analize u ovom radu biće stilska sredstva koja su autori različitih prevoda Pirandelovog romana <em>Pokojni Matija Paskal</em> koristili kako bi preneli piščevu poetiku humorizma kao prevodilačku determinantu dela ostvarenu u izvorniku specifičnim stilskim elementima. Primenujući postupak analize od „ciljnog ka izvornom tekstu“, usmerili smo se na to da pokažemo na koji način su prevodioci, na različitim mestima u delu kompenzovali neprevodivu višeslojnost izvornika kroz upotrebu odgovarajućih stilskih sredstava. U ovom radu analiziraćemo prevode sa stanovišta učestalosti korišćenja idioma (frazeologizma) kao karakterističnih izraza koji odlikuju određeni jezik ili određeni leksički segment a koja su kao stilska sredstva kompenzacije u pojedinim slučajevima bila neodvojiva od turcizama, odnosno dijalektalizama/lokalizama. Osim funkcije transpozicije poetike humorizma, idiomi u prevodima ključni su za određivanje orijentisanosti prevoda prema izvornoj ili ciljnoj kulturi. Pitanje podomaćivanja odnosno postranjivanja prevoda vezuje se za kapacitet recepcije u ciljnoj kulturi, ali i za odabir odgovarajuće prevodilačke strategije u smislu odluke o izvorno ili ciljno orijentisanom prevodu. Analiza idioma u različitim prevodima pokazala je da su prevodi bliži vremenu nastanka izvornika bili bliži izvornoj a udaljeniji od ciljne kulture, što je opovrglo Bermanovu hipotezu o novim prevodima (<em>Retranslation Hypothesis</em>), po kojoj su prevodi vremenski bliži izvorniku okrenuti prema ciljnoj kulturi, a oni vremenski udaljeniji okrenuti prema izvornoj kulturi.</p>Anđela Milivojević
##submission.copyrightStatement##
2023-12-022023-12-02141410512010.18485/kkonline.2023.14.14.6 DEFINING THE PODCAST ECOSYSTEM IN TURKEY AND SERBIA THROUGH LISTENER HABITS
https://komunikacijaikultura.org/index.php/kk/article/view/2023.14.14.7
<p>The topic of podcasting has been analyzed from different perspectives in academic studies, mainly in developed countries such as the USA, UK, Australia, Canada, and some European countries. However, this is different for developing countries such as Serbia and Turkey. The reason for including these countries in this study is the limited number of academic studies on podcasting in countries like Serbia and Turkey. This study uses a quantitative approach and surveys Serbian and Turkish podcast listeners to examine their tendencies toward the podcast ecosystem. According to the data collected from 923 podcast listeners, podcasting in Serbia continues to be part of the visual culture on digital platforms, while in Turkey, podcast environments have been adopted by listeners. In addition, podcasts in Serbia are much longer than those in Turkey. However, Serbian listeners are more demographically diverse than Turkish listeners, and podcasting has been found to reach a wider audience in Serbia.</p>Melida MustafićFırat Tufan
##submission.copyrightStatement##
2023-12-022023-12-02141412114610.18485/kkonline.2023.14.14.7 KECMANOVIĆ I DE LORIZON: MAJKA U SAVREMENOM ROMANU
https://komunikacijaikultura.org/index.php/kk/article/view/2023.14.14.8
<p>U proteklom vijeku mogu se posmatrati velike promjene društvenih odnosa, a posebno porodičnih uloga. Umjetnost, a posebno književnost, je uvijek bila izvrstan indikator ovih promjena. Književnost nam pokazuje da je uloga žene kroz istoriju bila obilježena prije svega njenom porodičnom ulogom majke i supruge. Izlaskom žene iz porodičnog kruga i ulaskom u društvo mijenja se i njena uloga. Ovaj rad ima za cilj da istraži kakav je pogled savremene književnosti, a posebno savremenog romana, na ulogu žene u današnjem svijetu. Kao korpus za analizu uzeta su dva zapažena savremena romana sa njemačkog i srpskog govornog područja: <em>Knjiga krvi</em> Kima de Lorizona i <em>Kad đavoli polete</em> Vladimira Kecmanovića. Postupcima analize i komparacije dolazi se do zaključka da oba romana vide ženu kao ključni faktor, kako u političkom, tako i u metaforičnom smislu, u rješavanju postojećih problema u svijetu.</p>Aleksandar Petrović
##submission.copyrightStatement##
2023-12-022023-12-02141414715810.18485/kkonline.2023.14.14.8 RITUALNE GRUPE („LOŽE“) DIMITRIJA MITRINOVIĆA
https://komunikacijaikultura.org/index.php/kk/article/view/2023.14.14.9
<p>U istraživanju rada Dimitrija Mitrinovića (1887-1953) poznato je da je u krugu svojih najužih učenika formirao manje i tajne grupe koje su bile posvećene različitim psihološkim i duhovnim vežbanjima. Nov materijal iz zaostavštine Fondacije Nova Atlantida otkriva nepoznate detalje, vezane prvenstveno za period četrdesetih i pedesetih godina. Najuži krug učenika imao je milenaristička očekivanja bliska nju ejdžu, a u očekivanju te svetske promene Mitrinović je imao ključnu ulogu doživljen kao guru i kao učitelj sa svetskom misijom. U grupi su ezoterične prakse imale veliku ulogu (meditacije, stvaranje kolektivne svesti, „podizanje svesti“). Posebno se izdvaja to da je Mitrinović formirao prave ritualne grupe („lože“) koje su strukturom, terminologijom, kao i samom formom i simbolikom obreda imitirale masonske. Sadržaj ovih obreda je koliko ezoteričan, toliko i ritualizacija Mitrinovićevih društvenih i političkih ideja (socijalna država, britanski mesijanizam, stvaranje senata). Ovu pojavu treba razumeti u kontekstu „alternative“ ili „progresivnog andergraunda“ koji se proteže od poznog 19.v do međuratnog perioda, u kom se politika spaja sa novom psihologijom, avangardnom umetnošću, vegetarijanstvom i sličnim kretanjima, a i same političke tendencije se opiru današnjim klasifikacijama (socijalizam, komunizam, fašizam, liberalizam). Otuda oko Mitrinovića, u širem ili užem krugu, ili u obrednim grupama, srećemo neka važna imena britanskog društvenog života, što pokazuje da i ove pojave treba uzeti kao sastavni deo kulturne i intelektualne istorije.</p>Nemanja Radulović
##submission.copyrightStatement##
2023-12-022023-12-02141415918910.18485/kkonline.2023.14.14.9 COMBINATORIAL POSSIBILITIES AND MEANINGS OF THE SPLINTER -stagram (← Instagram) IN NEW ENGLISH LEXICAL BLENDS
https://komunikacijaikultura.org/index.php/kk/article/view/2023.14.14.10
<p>The paper aims at investigating the combinatorial possibilities (and preferences, if any) of the final splinter -<em>stagram</em> (extracted from <em>Instagram</em>) as well as its meanings in new English lexical blends, as it is not unusual for this type of formative to develop new senses due to repeated blending with various other (parts of) words. To achieve these aims, a collection of 194 two-member blends whose right-hand element is the splinter <em>-stagram</em> was qualitatively and quantitatively analyzed. The formal analysis has shown that -<em>stagram</em> can be added both to full words and other splinters, with the former being strongly preferred to the latter. It has also been shown that -<em>stagram</em> has a strong preference for being blended with simplex instead of complex words, which mostly belong to the morphosyntactic class of nouns. The semantic analysis of the collected blends, most of which denote the names of (popular) Instagram hashtags or accounts, has indicated that -<em>stagram</em> retains the meaning of its etymon in the vast majority of the blends, though there is some residue of blends in which it shows a slight semantic variation from the original word.</p>Gorica Tomić
##submission.copyrightStatement##
2023-12-022023-12-02141419021010.18485/kkonline.2023.14.14.10 NARATIVNE SUBVERZIJE ROMANA SJEĆANJA NA NERAZVIJENOST EDMUNDA DESNOESA U ISTOIMENOM FILMU TOMÁSA GUTIÉRREZA ALEE
https://komunikacijaikultura.org/index.php/kk/article/view/2023.14.14.11
<p>Rad analizira narativne strategije i subverzije u filmu <em>Sjećanja na nerazvijenost</em> kubanskog redatelja Tomása Gutiérreza Alee iz 1968. koji je ekranizacija istoimenog romana Edmunda Desnoesa iz 1965., radnjom i vremenom smještenog na Kubu 1962., godine koja je obilježila vrhunac Hladnog rata zbog kubanske raketne krize i nuklearne opasnosti koja je prijetila svijetu. Premda su obojica autora, Alea i Desnoes ostali na Kubi i nakon završetka Revolucije 1959., njihovi su pogledi i perspektive u bitnome različite. Desnoes se u romanu koji ima autoreferentni iskaz prepoznaje kao intelektualac zapadnjačkog tipa za kojeg nema mjesta u doktrini socijalističkog realizma, dok Alea subverzijama spram oba dominantna ideološko kulturna bloka (zapadni i sovjetski model) uspijeva ispoljiti i autorski i angažirani iskaz koji je anomalija u kontekstu doktrinarnog soc- realizma. Rad će pokazati kako je Alea kroz narativne subverzije spram Desnoesovog romana u filmu u isto vrijeme razotkrio i skrio višestruke socio-ideološke slojeve vezane uz kontekst socijalizma, Zapada, Istoka i pozicije intelektualca u njima.</p>Mario Županović
##submission.copyrightStatement##
2023-12-022023-12-02141421122310.18485/kkonline.2023.14.14.11 CHARLENE ELLIOTT AND JOSH GREENBERG (EDS.), COMMUNICATION AND HEALTH: MEDIA, MARKETING AND RISK. SINGAPORE: PALGRAVE MACMILLAN, 2022, 344 PP.
https://komunikacijaikultura.org/index.php/kk/article/view/491
Antony Hoyte-West
##submission.copyrightStatement##
2023-12-022023-12-021414224227 BRANISLAV IVANOVIĆ: TIPOLOGIJA FRAZEOLOŠKIH KOMPONENATA U NEMAČKOM JEZIKU. BEOGRAD: FOKUS - FORUM ZA INTERKULTURNU KOMUNIKACIJU, 2023, 284 STR.
https://komunikacijaikultura.org/index.php/kk/article/view/492
Jelena Kostić Tomović
##submission.copyrightStatement##
2023-12-022023-12-021414228234 Hronika okruglog stola „Jezik medija danas” održanog 28. novembra 2022. godine
https://komunikacijaikultura.org/index.php/kk/article/view/494
Slobodan Novokmet
##submission.copyrightStatement##
2023-12-022023-12-021414235237 Impressum - 14. broj
https://komunikacijaikultura.org/index.php/kk/article/view/496
Dragana Đorđević
##submission.copyrightStatement##
2023-12-032023-12-031414